Tuesday, April 24, 2012

UNPOL TAKA ODAMATAN HUSIK AGUSTINHO EMA BAKU MATE, KUARTEL PPU MALAYSIA HETAN ATAKES


Mais ou Menus tuku sanolu resin walu liu minutu lima nolu resin lima familia vitima ne'ebe hetaan atakes no baku mate iha dalan bo'ot komoro besik PPU Malaysia, ninia familias lori mate isin ho konvoi atu ba maliana. Iha ambulansia ne'ebe tula mate isin Agustinho Viegas Barreto akompania mos bis haat nakonu ho joventude sira. To'o iha fatin ne'ebe Agusto hetaan atakes ba ne'e kareta ne'ebe lori mate isin halai liu maibe bis jovens husi bis haat ne'e haksoit tun hodi halo atakes ba kualtel UNPOL/PPU Malaysia ninia iha sorin karuk husi ponte Komoro.

Jovens sira halo atakes tama too kuartel laran halo Membru UNPOL sira ne'e halai rungu ranga no balun halai la ho roupa iha isin lolon. "UN pulnag sudah karena tidak bisa membantu rakyat Timor Leste," hakilar jovens sira maka hirus hela ne'e.

Atakes no invazaun ba kuartel PPU Malaysia ne'e para hafoin hetan atuasaun husi PNTL Task Forse. Tuir Observasaun jornal ne'e jovens sira halai sai husi PPU ninia knuk hafoin hetan atuasaun husi PNTL Task Forse ho GNR.

"Ami hirus sira tan ba matebian ne'e depois hetan atakes no baku husi ema nain haat iha tiga roda ne'ebe faan besik dalan boot ne'e ho ulun kanek, halai mai husu aijuda ba UNPOL sira iha ne'e maibe sira lakohi aijuda nia i hetook aat liu tan seguransa UNPOL sira ne'e taka fali portaun ba nia hodi husik ema na'in haat ne'e mai rasta nia ba baku mate iha estrada bo'ot ne'eba," dehan joven ida mane ida ne'ebe espresa hela ninia hirus ba UNPOL ne'e.

PPU Malaysia hetan konvite husi Governu Timor Leste iha 2006 mai aijuda hapara violensia no tulun Governu hametin hikas lei ho ordem ne'e ninia membru barak maka trauma ohin kalan nune'e sira nia kuartel ninia portaun haleu fali ho arame parapadu no depois masa sai tiha kilat tarutu dala ida iha kuartel ne'e ninia laran.

Eis Petisionariu Agustinho Viegas Barreto hetan sona mate husi grupu jovens ida besik kuartel UNPOL/PPU Malaysia ho Akademia ninia oin mais ou menus tuku ida madruguada 18/01 ne'e fumenta protesta no asaltu kontra UNPOL husi Malaysia iha komoro besik Ministeiru Agrikultura ohin kalan.

Tuir fontes Jornal dehan parte PNTL investiga hela kazu ne'e no deskonfia maka'as suspeitu nain haat ne'ebe involve iha oho eis segundu sarjentu F-FDTL maka iha 2006 hola parte iha petisionariu ne'e oho husi ema na'in haat.
"Tuir informasaun preliminariu hatudu katak kazu ne'e mosu tan ba odiu malu kleur. Ami deskovre katak vitima foin fila husi Kruz jovens iha tasi tolu. Depois to'o iha Akademia nia ohin iha dalan sorin fali iha tiga roda ida faan iha ne'eba no ema na'in haat hemu hela. Vitima hakat ba atu sosa bee maka nia baku malu ho ema nain haat ne'e depois nia koko halai ba diresaun odamatan boot PPU malaysia ninian maka malae sira la aijuda i nune'e ema nain haat ne'e ba rasta mai hodi besi kanu ba tan iha ninia ulun no sona iha ninia kapas hodi hamate nia," esplika membru PNTL ne'ebe husu jornal ne'e atu labele publika ninia identidade.

Fonte ne'e haktuir. "katak iha indikasaun balun maibe ami sei investiga hela nafatin tan ba ne'e hau labele foo liu tan detalhu." (TS).

Be Kadalak, Fo Naroman Iha Futuro


IRALALARU
projekto enerjía hidríka
Tba iha hidro timor nia website

Asseso ba eléktrisidade hodi hadia kualidade moris, kria kampu de serviso, no promove investemento no kresimento industrial ho nune’e reduz mukit.
Enerjía hidroeléktrika enerjía ida ke mos no sai rekurso ba enerjía renovavel wainhira implementa ho properio sei seguru ba ambienti. Enkuanto folin ba konstrusaun karun tebes, maibe fasil para halao manutensaun, no sei produz eléktrisidade nebe ho folin baratu ba tinan 100. Estasaun Hidroeléktrika Iralalaro, sei kombinar ho lina transmissaun nasional nebe foun no iha tempo badak sei hadia kualidade fornece eléktrisidade nebe seguru.
Lagoa Iralalaru
Besik ba Lospalos, be husi lagoa Iralalaro suling tuir mota Irasiquira no haleu Mainina fatin be lakon, suling los ba iha nebe, ema ida lahatene, husi progresso avalisaun fo konklusaun katak la mosu fali iha Lautem.
Maioria husi be sei desvia tuir tunel/kano ho distansia metro 4558, dirasaun ba uma produsaun enerjía subterano sei dulas turbina hodi produz enerjía eléktrisidade antes suling ba tasi Timor.

La Hare Hetan
Be sei sulin iha foho laran liu husi tunel no kanu subterano, la estraga area sira haleu parke nasional. Sistema ida ne’e mos subar kabo transporte enerjía husi uma produsaun enerjía subterano nebe situadi iha foho laran hodi liga ba redi nasional. Laiha dalan atu lao ba area estasaun, iha deit uma ki’ik ba operador no pontikais ki’ik existi hodi bele hare. Asseso ba tunel iha parte Malahara husi parke nasional nia ninin, iha fatin ne’e ita bele hare lina transmissaun mai husi uma produsaun atraves tunel ba Lospalos.

Forsa Ho Ita
Hanesan be husi mota to’o ba uma produsaun iha metro 318 tanki inan okos, hetan velocidade no forsa makas. Turbina rua bele fo produsaun enerjía ho máximu 28 miliaun watt (28 mw), ou total produsaun anual 189 biliaun watt horas (189 gwh). Ho kapasidade nebe bo’ot kompara ba produsaun enerjía Timor-Leste loron ohin, iha nivel folin baratu.


Rede Nasional
Foun, rede nasional importante tebes hodi fahe elektrisidade, ba dala uluk, sei halao konstrusaun tuir malu ho konstrusaun Iralalaro, sei iha ligasaun entre Lospalos, Baucau, Manatuto no Dili atravez potensial 132 kv lina transmissaun alta tensaun. Besi torre ho distansia area metros 250, liu-liu atravesa savana ho deversidade vegetasaun. Iha adisional karik rede eléktrisidade, bele mos hodi fasilita rede fibre-optik ba telefone no koneksaun internet iha distritu.
Ligasaun ba komunidades liu husi rede sentral sei bele prover eléktrisidade nebe stavel no seguru 24 horas loron ida. Ho sistema ida ne’e bele troka sistema station enerjía diesel iha distrito ho kapasidade ki’ik, polusaun ho folin diesel nebe karun no assisti imidiato hodi reduz kiak iha area rurais.

Refere Noruega

Projekto enerjía hidríka implementa ona iha Noruega liu ona tinan 100 liu ba, no projekto Iralalaru utiliza ona experinsia ne’e liu kooperasain entre Dirasaun Rekurso Be no Enerjía husi Noruega (nve). Konsultan husi jv Norconsult/Norplan fo kontribusaun husi estudo, no Governo Noruega prover financeiro ba faze planiamento. Hanesan ajuda amizabel husi amigo ba amigo.